U lipnju 2026. europski regulatori za informacijsku sigurnost objavili su koordinirani izvještaj pod naslovom "Stanje informacijskog prostora EU 2026." Zaključci su bili uzbunjujući: broj identificiranih koordiniranih dezinformacijskih kampanja usmjerenih prema europskim korisnicima porastao je za 340% između 2022. i 2026. Od toga, gotovo 60% imalo je atribucijske markere koji upućuju na državne ili državno potpomognute aktere — predominantno Rusiju, ali i Kinu, Iran i u manjoj mjeri druge aktere.
Anatomija suvremene dezinformacijske kampanje
Moderna dezinformacijska kampanja nije puka distribucija lažnih vijesti. Ona je višeslojni informacijski napad koji kombinira nekoliko tehnika: kreiranje lažnih ili iskrivljenih narativa koji imaju jezgru vjerodostojnosti, distribuciju putem mreža lažnih računa (farmi botova i koordiniranih autentičnih računa — tzv. CACA), algoritmičko pojačavanje dijeljenjem unutar već polariziranih zajednica i, najnovije, korištenje generativne AI za produkciju visoko uvjerljivog lažnog sadržaja uključujući deepfake videozapise i sintetičke tekstove.
Ključna inovacija posljednjih godina jest hibridizacija — kampanje koje ne distribuiraju sadržaj koji je 100% netočan, nego koji je selektivno iskrivljen, izvučen iz konteksta ili interpretiran na način koji potiče određeni emocionalni odgovor. Ovakav sadržaj je znatno teže detektirati automatiziranim fact-checking alatima jer ne sadrži jednostavno verificirajuće tvrdnje.
„Dezinformacija 2026. nije lažna vijest — ona je istinita vijest u krivom kontekstu, distribuirana u pravom trenutku, algoritmički pojačana kroz društvene mreže. To je mnogo teže suzbiti."
— Marko Vuković, analitičar sigurnosne politike, Jardor
Europske demokratske izbore pod informacijskim napadom
Europski parlamentarni izbori 2024. bili su prva velika europska izborna konsultacija u kojoj je EU Komisija aktivirala mehanizme Digital Services Act (DSA) za praćenje dezinformacijskih kampanja na velikim platformama. Rezultati su bili mješoviti.
Meta, TikTok i X (bivši Twitter) dostavili su podatke o identificiranim koordiniranim kampanjama — ali metodologije otkrivanja, razine transparentnosti i hitrost reakcija značajno su se razlikovale između platformi. X pod Elonom Muskom posebno je bio kritiziran od Europske komisije zbog smanjenja kapaciteta za moderaciju sadržaja i neusklađenosti s DSA zahtjevima. Predmet je rezultirao formalnom istragom i potencijalnim sankcijama.
Na razini sadržaja, istraživači EU DisinfoLab identificirali su 23 koordinirane kampanje aktivne tijekom izbornog razdoblja. Dominantne teme bile su: migracijska kriza i sigurnost, europski Green Deal kao ekonomska prijetnja radnim mjestima, i narativ o korupciji europskih institucija.
AI kao oružje i štit: dvostruka uloga novih tehnologija
Generativna AI radikalno je promijenila ekonomiku dezinformacijskih kampanja. Produkcija uvjerljivog lažnog sadržaja — tekstova, slika, glasovnih snimki i videozapisa — koja je 2020. zahtijevala višetjedni rad specijaliziranih timova, danas je dostupna u minutama besplatnim ili jeftinim alatima. Ovo demokratizira dezinformacije: više nije rezervirano za dobro financirane državne aktere.
Međutim, AI je i obrambeno oruđe. Automatizirana detekcija koordiniranog inautentičnog ponašanja (CIB), semantička analiza narativa koji se brzo šire i biometrijska detekcija deepfake sadržaja — sve su to AI-pogonjene tehnike koje platforme i sigurnosne agencije razvijaju kako bi pratile korak s napadačima. Ova "arms race" dinamika između napadačkih i obrambenih AI alata bit će definitorni sigurnosni izazov narednog desetljeća.
Hrvatska u informacijskom prostoru: lokalne ranjivosti
Hrvatska nije imuna na dezinformacijske kampanje. Istraživanje GONG-a i Faktografa iz 2025. identificiralo je specifične domaće ranjivosti: visoka razina nepovjerenja u mainstream medije, fragmentirani medijski ekosustav s jasno polariziranim glasilima i relativno niska razina medijskog pismenosti u starijim demografskim skupinama.
Telegrama kanali s temama "alternativnih vijesti" bilježe u Hrvatskoj između 50.000 i 150.000 pretplatnika — što je za zemlju od 3,9 milijuna stanovnika značajan udio konzumenata alternativnih informacijskih izvora koji su često vektori dezinformacija. Koordinirana kampanja 2025. usmjerena na iskrivljavanje slike o EU obvezama vezanim uz obnavljanje stanova za energetsku efikasnost dostigla je procijenjenih 800.000 izloženosti u tjedan dana.
Regulatorni odgovor: DSA i granice platformske odgovornosti
Digital Services Act, koji je na snazi od 2024., uveo je obvezu za "very large online platforms" (VLOP) — one s više od 45 milijuna korisnika u EU — da provode redovite procjene sistemskih rizika, uključujući dezinformacijski rizik, i da implementiraju mjere ublažavanja. Ovo je pomak paradigme: platforme više nisu pasivni posrednici nego subjekti s aktivnim odgovornostima prema demokratskim procesima.
Granice ovog okvira, međutim, su realne. DSA ne definira što je dezinformacija — s dobrim razlogom, jer vlada ne bi trebala biti arbitar istine — što znači da se odgovornost prebacuje na platforme čiji poslovni interesi nisu uvijek usklađeni s informacijskim zdravljem demokratskog diskursa. Učinkovitost DSA-a ovisi o striktnoj provedbi koja je tek u ranoj fazi.
Zaključak: informacijska otpornost kao nova dimenzija sigurnosti
Dezinformacijske kampanje nisu prolazni trend — one su strukturalna komponenta geopolitičkog natjecanja u digitalnom dobu. Demokratski odgovor zahtijeva višedimenzionalni pristup: regulatorne mehanizme koji drže platforme odgovornima, investicije u medijsko obrazovanje i kritičko mišljenje, jačanje neovisnog novinarstva i tehničke kapacitete za detekciju i atribuciju kampanja. Nijedna od ovih mjera samostalno nije dovoljna — ali u kombinaciji grade ono što analitičari zovu "informacijska otpornost" društva.